Klima uređaji se kod nas koriste već dugi niz godina, ali svoju pravu ekspanziju doživljavaju zadnjih godina, pojavom split sistema u kojima su dvije jedinice fizički odvojene, povezane plinskim i električnim instalacijama.
Mane klima uređaja
Prednosti klima uređaja
Princip rada
Osnova na kojoj počiva rad klima uređaja je svojstvo plinova da kod ekspanzije hlade, a kod sabijanja griju. To je i princip rada frižidera. Plin unutar frižidera ekspandira (širi se) i hladi prostor. Kako je to zatvoreni sistem i nemamo dotok plina, moramo ga ponovo sabiti. To radi kompresor, a sabija se iza hladnjaka, pa su zato one rešetke iza uvijek tople. Klima u svojoj osnovi nije ništa drugo. Imamo dva dijela sistema. Jedan u kojem se plin širi i jedan u kojem se ponovo sabija, na viši tlak. To radi kompresor, a proces se događa u unutarnjoj i vanjskoj jedinici. Zato, kad klima hladi, vanjska jedinica grije, odnosno obratno. Ako je klima na grijanju, vanjska jedinica će hladiti. Kod idealne toplotne pumpe, znači kad nema gubitaka, koliko god bi jedna ohladila, toliko bi druga zagrijala. Zato se vanjsku jedinicu mora smjestiti izvan prostora koji se klimatizira.
Plinovi u klima uređajima
Kao medij (plin), dosad se najčešće koristio freon R-22. On je neusporedivo manje štetan za ozon nego što se misli i napuhuje (jako je štetan bio R-12, koji je svoju primjenu imao u frižiderima), jer su razlozi za njegovu zamjenu plinovima R407C i R410A prvenstveno ekonomski, a puno manje ekološki. U odnosu na nove plinove, R22 je imao brojne prednosti. Desetak puta jeftiniji, radi na nižim tlakovima, za kompresore koristi mineralno ulje koje je puno manje higroskopno i može se nadopunjavati, za razliku od novih plinova koji se sastoje od više komponenti, pa se nakon propuštanja mora zamijeniti cijela količina.
Toplotna pumpa
Toplotna pumpa je naziv za uređaj kojim se koristi svojstvo plina da grije kod povećavanja tlaka. Ako vam netko kaže da vaš uređaj troši 1 KW energije, a daje 3 KW, vjerojatno ćete pomisliti da to nije moguće. Ali moguće je, ako taj isti uređaj za medij grijanja ne koristi električne grijače nego plin. On praktički ”krade” dio vanjske temperature, tako da je dodatno spušta za nekoliko stupnjeva. Na taj način nadoknađuje tu razliku između predane i utrošene energije. Taj omjer se obično za split-sisteme kreće oko 1:3, za vanjsku temperaturu veću od +5* C. Problem se javlja kada je vanjska temperatura niska, a vlaga visoka, jer tada dolazi do pojave leda na vanjskoj jedinici, što smanjuje taj prijenos topline, pa time dodatno smanjuje kapacitet uređaja. Tome je doduše doskočeno sistemom za dodatno odleđivanje (defrost), ali svejedno, klimu se ne preporuča za grijanje na području sa niskim zimskim temperaturama.
Inverterski klima uređaji
Kako bi se popravilo rad uređaja na niskim temperaturama, razvojem se je došlo do tzv. invertera. To je klima uređaj koji ima elektronski upravljan kompresor, čime mjenja okretaje, a time i tlakove na kojima radi. Za razliku od klasične klime, kojoj sa daljinskim podesite zadanu temperaturu, a ona samo služi kao temperatura termostata, jer klima ili radi ili ne, kod invertera imamo nekoliko snaga kojima radi, pa kako se približava temperaturi koju smo mu podesili, tako smanjuje tlakove, odnosno snagu grijanja. Time se je dobio 20-tak% ekonomičniji rad, manje opterećenje električne instalacije stalnim ukapčanjem i iskapčanjem kompresora i daleko bolji rad u zimskim uvjetima. Na području Kvarnera gotovo da nema dana kada inverter ne može raditi zbog hladnoće.
Proračun prostora
Ne postoji univerzalna formula kojom bi se moglo izračunati kolika Vam snaga treba za kvalitetno klimatiziranje prostora. Ipak pri odabiru klima uređaja treba imati na pameti slijedeće parametre:
Korištenje klima uređaja
Kod gotovo svih novih modela uređaja, upravljanje je preko daljinskog upravljača. Njime se mijenja osnovna funkcija (hlađenje, grijanje, odvlaživanje, ventilacija), brzina ventilatora i smjer puhanja, zadana temperatura, a većina ima i razne timere, za uključivanje ili isključivanje u zadano vrijeme. Jedno je bitno da znate. Daljinskim upravljačem se ništa ne može pokvariti. Klima je napravljena tako da sve radi sa zatezom, pa se daljinskog ne trebate plašiti.
Jedino što je korisniku bitno, to je redovno čišćenje filtera za prašinu. Ako se te filtere ne čisti redovno, može doći do jako visokog tlaka na grijanju, koji može uzrokovati uništenje kompresora, ili, kod hlađenja, do zaleđivanja isparivača, čije će otapanje izazvati preljevanje vode preko ruba unutarnje jedinice. Nadalje, ako klima ime biološke (elektrostatske) filtere, obavezno ih nakon najviše godinu dana treba zamijeniti, ili ih barem maknuti sa klime, jer su izgubili svoju pravu funkciju i postali leglo za bakterije.
